Voćke je potrebno orezivati iz više razloga.
Prvi razlog za redovitu rezidbu je postizanje pravilnog omjera između vegetativnih i rodnih (generativnih) pupova kako bi se uspostavila ravnoteža između rasta i rodnosti. Osim toga, regulira se ravnoteža između podzemnog i nadzemnog dijela. Rezidbu treba obaviti s kvalitetnim alatom i prije svake rezidbe te nakon rezidbe alat koji je korišten treba dezinficirati u alkoholu, na raspolaganju Vam stoji vrhunski rezni alat i široki izbor škara, kresača i pila renomiranih marki kao što su Stihl ,Husqvarna, Kuker, Felco, Fiskars, Gardena, Wolfgarten.
One voćke koje se redovito orezuju bolje rode i tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih će se slijedećoj vegetacijskoj sezoni razviti cvjetovi. Orezane voćke imaju prozračnu i dobro osvijetljenu krošnju što povoljno utječe na kakvoću plodova i zdravstveno stanje voćke, dok se u zgusnutim i zasjenjenim krošnjama dugo zadržava vlaga nakon kiše pa su takve voćke sklonije bolestima. Orezane krošnje se zbog obilja svjetla i prozračnosti brže suše i rjeđe dolazi do infekcija. Osim toga, rezidba daje i estetsku notu krajoliku koji izgleda urednije i dotjeranije. Da bi zahvat rezidbe prošao što lakše za Vas postoji rješenje kvalitetni motorni , električni i baterijski obrezivači i kresači visokih grana, pile, škare.Nakon završene rezidbe preporučamo Vam vrhunske električne i motorne usitnjivače i drobilice renomiranih firmi: Viking, Wolfgarten i Peruzzo.

felco 2 škare za rezidbu

U slučaju neredovite rezidbe, postupno dolazi do premještanja rasta i rodnosti u vrhove i obod krošnje, dok niži dijelovi odumiru. Voćka gubi rodnu površinu, rast mladica slabi, a rodnost još više opada jer nema obnove rodnih izboja.
Fiziologija reza je temeljno znanje za određivanje kriterija reza.
1. Prorijeđivanje
- odstranjuje se višak izboja, grančica ili grana.
- prihvatljivija tehnika jer se tim postupkom odstranjuje višak izboja.
- održava se bolja ravnoteža između rasta i rodnosti.
2. Prikraćivanje
- odstranjivanje vršnog dijela izboja, grančice.
- primjenjuje se u mlađih voćaka za vrijeme formiranja uzgojnog oblika ili ako ima prevelik broj rodnih pupova.
- postiže se razgranavanje na određenoj visini.
3. Rovašenje
- postupak zasijecanja kore (u obliku slova V) – prekid floema.
- osigurava se veća količina hraniva za rast pupa.

rezidba u vinogradu

Ovisno o vremenu kada se rezidba obavlja, razlikuju se dvije vrste rezidbe. Prva je zimska rezidba ili rezidba „u suho“ koja se obavlja u vrijeme mirovanja vegetacije. Može se provoditi od jeseni do proljeća, neposredno pred bubrenje pupova. U praksi se najčešće obavlja u rano proljeće kada prođu jake zimske hladnoće jer su voćke nakon rezidbe jako osjetljive na smrzavanje. Treba ju obavljati redovito svake godine jer najpovoljnije djeluje na porast i razvitak mladica i površine lista. Danas najčešće ima samo ulogu korekcije reza u zeleno.
Druga rezidba se obavlja u vrijeme vegetacije i zove se ljetna rezidba ili rezidba „u zeleno“. Zelenom rezidbom se popravljaju i dopunjuju učinci rezidbe u mirovanju i pojačava se osvijetljenost krošnje kako bi se osigurala kvaliteta plodova i zametanje rodnih pupova za sljedeću vegetaciju. Zelena rezidba je obavezna mjera i obavlja se u više navrata. Na početku vegetacije tj. u fazi kada mladice narastu oko 15 cm obavlja se pinciranje suvišnih mladica, druga zelena rezidba obavlja se kada mladice završe vegetativni rast, a polovicom kolovoza može se obaviti još jedno prorjeđivanje suvišnih mladica koje su u međuvremenu izrasle ili ranije nisu odstranjene.
Izolacija vrha:
1. izolacija u fazi tek nabubrenih pupova
2. izolacija u fazi krenulih pupova
3. izolacija u fazi već odraslih mladica
Izolacijom vrha postiže se pravilnije razgranjenje lateralnih izboja po dužini. Kod izolacije u periodu mirovanja dolazi do jačeg razvoja produljnice i eliminiranje konkurentnih izboja ispod same produljnice, dok kod izolacije u početku vegetacije vršni pup ostaje neoštećen, a intenzitet rasta se prenosi na niže pupove.