Travnjaci većinom imaju ukrasnu svrhu, oni su ponos svakog vrta i okućnice no njihova vrijednost raste kada ga djeca počnu koristiti za igranje. Za lijep i kvalitetan travnjak najvažnija je dobra i temeljita priprema tla kao i pravilan odabir sjemena trave, te redovito održavanje. Ovdje donosimo pregled savjeta oko pripreme i održavanja travnjaka.
Prilikom planiranja površine za travnjak treba poravnati neravnine,tj. izbočine i udubljenja, koja dodatno otežavaju održavanje travnjaka i kako se ne bi zadržavala voda.
Prilikom odabira sjemena obratite pozornost na izloženost terena suncu, sjeni, zadržavanje vlage u tlu. Nemojte štedjeti na sjemenu jer ćete više potrošiti naknadnim dosijavanjem.
Sjetvu travnjaka je najbolje odraditi prije kišnog perioda jer će kiša osigurati optimalnu vlagu za klijanje sjemena.
Obratite pozornost na već postojeću vegetaciju (ukrasno drveće i grmovi) zbog lošeg djelovanja otpalog lišća na travnjak...orah.
Za košnju trave u ponudi postoje baterijske, električne i motorne kosilice. Kosilicu kupujete ovisno o površini travnjaka, dostupnosti izvora pokretanja, intenzitetu održavanja, lakoći rukovanja.

priprema travnjaka

Priprema tla

Sjetva travnjaka se može provesti u rano proljeće, prije početka vrućina ili u ranu jesen nakon perioda vrućina i prije perioda hladnoće. Teren za sjetvu travnjaka prokopajte ili izorete, ručno ili plugom, ovisno o površini, na dubinu od 10-20 cm. Ako je tlo glinasto dodajte pijeska, ako je pjeskovito dodaje se treset, a ako je pretvrdo, tj vrlo glinovitu najbolje rješenje je dodati sloj humusa 5-10 cm. Ne stavljati vapno i gnojivo istovremeno jel bi se tada stvarao amonijak.
Površinski sloj je potrebno očistiti od grubih nečistoća kao što su grude zemlje, granja, ostataka korijenja i busena korova, kamenja.
Prije frezanja, tj usitnjavanja tla, potrebno je dodati umjetno gnojivo kako bi nakon obrade bilo u potpunosti prekriveno zemljom. Preporuka je koristiti gnojiva sa većim sadržajem fosfora(P) ili gnojiva s podjednakim sadržajem makrohranjiva dušik(N), fosfor(P) i kalij(K). Nakon frezanja, tj usitnjavanja, potrebno ju je utisnuti valjkom te površinski prorahliti grabljama.
Nakon pripreme zemljišta bilo bi idealno da odstoji 14 dana kako bi se zemlja slegla i vidjelo hoće li rasti korov protiv kojeg se može primijeniti selektivni herbicid za suzbijanje korova; ostatke osušenog korova je potrebno detaljno ukloniti. Površina mora biti ravna kako ne bi došlo do nakupljanja, tj zadržavanja vode na pojedinim dijelovima. Idealan pad travnjaka je 0.5-1% kako se ne bi zadržavala, tj da bi lakše otjecala voda. Za izrazito vlažna tla, potrebno je provesti drenažu.

Sjetva travnjaka

Preporučena doza sjetve je 30-40g po m2, ali ako imate vremena za formiranje travnjaka može se ići s manjom dozom što dugoročno daje kvalitetniji travnjak (biljke će biti zdravije, kvalitetno razvijene, otpornije na bolesti). Prilikom sjetve travnjaka preporučuje se sjeme pomiješati s pijeskom kako bi se sjeme lakše ravnomjerno rasprostranilo po površini, treba izbjegavati sjetvu po vjetrovitom vremenu. Nakon sjetve trave potrebno je staviti „strašila“ kako bi otjerali ptice da ne pojedu sjeme. Sjeme je nakon sjetve potrebno lagano nagrabljati ili prijeći šupljim valjkom kako bi se sjeme bolje priljubilo uz tlo te se osigura potrebna vlaga za nicanje. Ako nakon sjetve nastupi suhi period, potrebno je redovito zalijevati travnjak jer i sjeme i mlada trava trebaju dosta vlage. Ako na nekom dijelu posijane površine trava nije nikla, dosijte istim sjemenom bez obzira na visinu ostale trave. Ako ga sijete u proljeće računajte na to da vam je potrebno oko 2 mjeseca da trava naraste dovoljno za prvu košnju.

prije pripreme travnjaka

Izbor sjemena trave

Izbor sjemenske mješavine ovisi o tipu tla, o osunčanosti travnjaka i namjeni travnjaka.  Travnjaci koji će se koristiti za igru, tj. po kojima će se gaziti moraju biti otporni na gaženje i sušu, dok su ukrasni travnjaci gustog sklopa. Sjemenske mješavine su mješavine više vrsta trava radi lakše prilagodljivosti na klimu i teren. 

Održavanje travnjaka

Prvoj košnji trave se pristupa kada trava dosegne visinu od 8 do 10 cm. Nikad ju nemojte skraćivati na visinu nižu od 4 cm. Što se češće kosi trava ona će gušće rasti. Korov je protrebno redovito plijeviti, tj suzbijati sa selektivnim herbicidima. Ako redovito kosite travnjak, tj ne dozvoljavate travi da preraste možete ostaviti pokošenu travu na travnjaku te će ona poslužiti kao prirodno gnojivo. Ako kosite travu koja je prerasla, tj. visoka je nemojte je ostavljati na travnjaku jer bi mogla zagušiti travnjak. U rano proljeće je potrebno prozračiti (aerirati) tlo ubadajući vile čim dublje. Time se pospješuje prodiranje vode i gnojiva u zemlju. Mjere održavanja travnjaka obuhvaćaju njegovu košnju, prihranu, prozračivanje, zaštitu od bolesti, štetočina i korova i dr. Prema tome, da bi smo očuvali naš travnjak u dobrom stanju potrebno je puno truda i volje tijekom cjele godine, na što je spreman svatko tko želi imati lijepo uređen vrt i okućnicu.

prihranjivanje travnjaka

Prihranjivanje travnjaka

Ako niste prihranili u jesen prihranite ga u proljeće gnojivom na bazi dušika, fosfora i kalija. Dušik pospješuje zeleni rast, fosfor je potreban za rast korijena, a kalij pospješuje otpornost trave na gaženje i šok (višak ili manjak vlage). Tijekom vegetacije za prihranjivanje se koriste gnojiva na bazi dušika. Ako pretjerate s količinom može doći do žućenja trave i sušenja dijelova travnjaka. 


zalijevanje travnjaka

Zalijevanje travnjaka

Zalijevanje travnjaka Gotovo svu potrebnu količinu vode trava vuče iz tla. Međutim ukrasni travnjak treba puno više vode da bi se održao u dobrom stanju, a pogotovo u vrijeme velikih vrućina. Zalijevanje se provodi u ranim jutarnjim satima ili kasno poslijepodne. Na nedostatak vlage u tlu najosjetljiviji je tek zasijani travnjak. Međutim, i u kasnijim fazama razvoja travnjaku je potrebno u sušnom periodu osigurati navodnjavanje jer korijen trave nalazi se u površinskom sloju tla od 10-12 cm i ne može crpsti vlagu iz dubljih slojeva. Iz tih razloga na travnjacima provodimo dodatno navodnjavanje u obliku zalijevanja.

Postoje dva načina:

  • Pokretni sustav navodnjavanja - koristi se samo za izrazito ravne terene. U praksi se rijetko koristi.
  • Stacionirani sustav navodnjavanja - kod ovoga sustava dovodne cijevi i same prskalice su ukopane u tlo, a pri uključivanju navodnjavanja prskalice iskoče van. Sustav je tako izveden da pokriva svaki kvadrat površine. Današnja tehnologija omogućava nam upotrebu tajmera s kojima možemo regulirati vrijeme uključivanja kao i količinu vode. Najbolje je raspršivače namjestiti tako da ispuštaju samo vodenu maglicu, a travnjak je najbolje zalijevati u ranim jutarnjim ili kasnim poslije podnevnim satima kada je zagrijanost (od sunca) najmanja. Sustave za navodnjavanje kod kojih postoji više mogućnosti navodnjavanja pogodnih za male površine moguće je naći u svakom bolje opskrbljenom vrtnom centru.

 

prihranjivanje travnjaka

Prihrana travnjaka

Važnijih mjera održavanja travnjaka svakako je i redovita prihrana travnjaka jer čestom košnjom travnjaka smanjuje se fotosinteza biljaka kojom se biljke inače opskrbljuju potrebnim hranjivima. Taj nedostatak ishrane travnjaka nadoknađujemo prihranom organskim ili mineralnim gnojivima.
Preporuka je da se prihrana obavlja mineralnim gnojivima i to 2-3 puta godišnje, s 10-20 g/m2. Tako se npr. prije početka vegetacije, zavisno o stanju usjeva i tla dodaje dušično gnojivo da bi se potakao razvoj zelene mase. Dušik se dodaje da stimulira rast u kritičnom razdoblju, npr. ako je u jesen travnjak sijan u teškim uvjetima (zbijeno tlo, loša kvaliteta tla i sjetve). Prije kraja vegetacije (prije zime) travu treba pripremiti pa se dodaje kalijevo gnojivo čijom primjenom se postiže otpornost trave na hladnoću i mraz. Prije same zime ne dodajemo dušično gnojivo da ne bi potakli pretjerani rast zelene mase.
Prva prihrana se preporučuje od sredine veljače do početka ožujka, a druga od početka druge dekade ožujka pa do defolijacije travnjaka. Na godinu ukupno utrošite 45-90 g/m2 gnojiva. Prihranu vršite za oblačnog vremena, ujutro ili navečer, prije kiše ili zalijevanja, utrošivši 5-10 l/m2 vode. Nikako ne smijemo vršiti prihranu za vrijeme jakih vrućina i po vjetrovitom vremenu.

košnja travnjaka

Košnja travnjaka

Ovisno o tipu travnjaka ovisit će i intenzitet košnje. Kositi možemo vrlo rijetko (do 2 puta godišnje) ili vrlo često (1-2 puta tjedno) što ovisi o tipu travnjaka.
Tako se travnjaci koji su na kosinama i polu prirodni travnjaci kose vrlo rijetko, 1-2 puta godišnje. Uporabni travnjaci kao javno zelenilo, travnate površine stambenog naselja i kućni vrt kose se 1-2 puta mjesečno, a ukrasni i sportski travnjaci kose se 1-2 puta tjedno.
Nakon sjetve travnjaka prvu košnju obavit ćemo nakon 2 mjeseca tj. kada trava naraste na visinu od 6 – 8 cm. Kod prve košnje izuzetno je važno da alati za košnju budu vrlo oštri kako ne bi čupali mladu travu. Treba paziti da se trava ne reže prenisko jer će se teže obnoviti, a ljeti će stradati od suše. Trava najbrže raste u periodu od travnja do lipnja te s nešto jačim intenzitetom u kolovozu te je to i najučestaliji period košnje. S rujnom opada intenzitet rasta trave.
U proljeće i rano ljeto kosite jednom na tjedan, a ljeti i u jesen rjeđe. Posljednju košnju obavite što kasnije, početkom studenoga da trava ne ostane previsoka, jer bi pod dugotrajnim pokrivačem mogla istrunuti.

Čime kositi?

Postoji cijeli niz alata za košnju, a od veličine travnjaka i vašeg interesa i znanja ovisit će i čime ćete kositi. U rukama znalca, obična kosa će vrlo kvalitetno odraditi košnju naročito kada je u pitanju mladi travnjak. Nekako su nam danas po svemu najpristupačniji trimeri (motorni ili na struju) ali oni nisu pogodni za mlade travnjake (čupaju travu) niti za velike travnjake. Motorne kosilice su najidealnije rješenje, a s obzirom na veliki broj modela možete pronaći neku koja vam odgovara i po cijeni i po kvaliteti.

valjanje i prozračivanje travnjaka

Valjanje travnjaka

Valjanje tla se vrši nakon planiranja tla i nakon sjetve i kad trava naraste oko 2 mm kako bi učvrstili mladu travu koja je izašla klijanjem. Nakon sjetve koriste se lagani valjci da bi pritisnuli sjeme uz zemlju i tako uspostavili kapilaritet sjemena s tlom da bi ono dobilo potrebnu vlagu za klijanje.
U proljeće se preporučuje povaljati travnjak zbog mraza koji je izdignuo tlo pri čemu se korijenje trave odvaja od tla i kida, a što uzrokuje propadanje trave. Nakon što se travnjak povalja, uspostavi se kontakt između tla i trave te ova može nesmetano rasti. kada je travnjak mokar izbjegavajte valjanje.

Prozračivanje travnjaka

Prozračivanje travnjaka provodi se strojevima za aerifikaciju i to prije gnojidbe ili navodnjavanja da bi se uravnotežili učinci gaženja i valjanja travnjaka. Na većim površinama (sportski tereni, golf igrališta) aerifikacija se provodi s posebnim valjcima sa šiljcima koji prozračuju tlo na dubini od 2-3 cm, a na manjim površinama kao što je kućni travnjak prozračivanje se može postići primjenom specijalnih cipela sa šiljcima, strojevima za prozračivanje tratine s rotirajućim zupcima ili vilama. Prozračivanje je dobro provoditi u proljeće i jesen.
Tijekom vegetacijskog perioda na travnjaku se pojavljuje sloj odumrle trave koja se nije u cijelosti razgradila i koja štetno djeluje na rast trave. Ovaj sloj koji se još naziva i filc, stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti i štetnika. Stoga je na početku vegetacije nužno provesti vertikalno zasijecanje travnjaka posebnim strojevima (ako je veliki travnjak) ili ručnim alatom nalik na grablje s noževima (ako je manji travnjak). Potrebno je zarezati tlo na dubinu 2 – 3 cm, a nakupljeni filc pograbljati i ukloniti.